Nekretnine

Ocjena: / 0
LošeOdlično 

Zbog neuređenih zemljišnih knjiga Državna geodetska uprava Hrvatske suočava se, kako nam je rekao njen pomoćnik ravnatelja za katastar Damir Pahić, s tri najveća problema: nepoznati vlasnici nekretnina, nesređeno poljoprivredno zemljište i još neraspodijeljeno društveno vlasništvo, piše Business.hr

S konačnim usklađivanjem katastra i zemljišnih knjiga, za što je novi rok 2015., pred Hrvatskom je obveza zaštite privatnog vlasništva kako bi vlasnici bili sigurni u svoje neosporivo vlasništvo.

Pri tome bi upis nekretnine u vlasništvo bio bi brz i jednostavan, olakšao bi se proces kupoprodaje nekretnina, država bi jamčila da su svi podaci iz katastra i zemljišnih knjiga podudaraju sa stvarnim stanjem, provođenje hipotekarnog sustava bio bi brz i jednostavan. Dok država ne jamči sigurnost i valjanost podataka iz svojih zemljišnih knjiga ne može biti niti uvjeta za razvojne procese.

Projekt RRGEOPS

Rješavanje neuređenih zemljišnih knjiga jedno je od uvjeta iz, za Hrvatsku najtežeg, poglavlja 23. Pravosuđe i temeljna prava iz pregovora Hrvatske i Europske komisije za njeno članstvo u EU.

Pahić nam je objasnio da kada je u pitanju pristupanje EU, na području registracije nekretnina ne postoje jedinstvene norme. Ono što svaki sustav registriranja vlasništva treba osigurati je, naglasio je, zaštita stečenih prava i sigurnost u pravnome prometu nekretnina.

Usklađivanje katastra i zemljišnih knjiga dio je opsežnog projekta Restrukturiranje i reprogramiranje geodetsko-prostornog sustava Republike Hrvatske (RRGEOPS). Međutim, unatoč nizu međunarodnih kredita mjerodavne institucije još uvijek nisu uskladili podatke iz katastra i zemljišnih knjiga. Zadnji je kredit od Svjetske banke realiziran u rujnu prošle godine u iznosu od 44 milijuna američkih dolara.

Međutim, prema podacima Ministarstva pravosuđa od prošle godine, u Hrvatskoj je još 12 općina koje imaju preko tisuću neriješenih zemljišno knjižnih predmeta. Ukupno je u tim općinama 63.442 neriješena predmeta odnosno 74,04 posto ukupno neriješenih predmeta u Hrvatskoj.

Od tih 12 općina deset ih je u priobalju i na otocima. Najviše neriješenih predmeta je u Zagrebu čak 16.188. Slijede Split s 7396 neriješenih predmeta, Makarska s 7271, Mali Lošinj s 6901 neriješenim predmetom. Dosta neriješenih predmeta imaju i Solin, Krk, Starigrad, Pag, Omiš, Supetar, Križevci te Opatija.

Problem zemljišta iseljenika

Značajan dio problema neuređenih zemljišnih knjiga u priobalju polazi i od iseljeništva iz tih krajeva. Iz hrvatskog se priobalja zadnjih 150 godina, prema procjenama povjesničara, iselilo nešto malo manje od milijun stanovnika.

Privatno vlasništvo iseljenika cijelo vrijeme od iseljavanja nije se poštivalo. Ni nakon osamostaljenja Hrvatske zemljište iseljenika nije ni zakonodavno, a još manje praktično, zaštićeno. Čak do 2000. godine u hrvatskom zakonodavstvu vlasništvu nije dan potpuni prioritet nad posjedovanjem.

Niz je sumnjivih poslova s tim zemljištem o kojima u posljednje vrijeme izvješćuju mediji. U takve sumnjive poslove umiješano je niz utjecajnih gospodarstvenika, sudaca, javnih dužnosnika, sve do najviše razine državne vlasti.

Naime, zemljište iseljenika naročito od početka druge polovice XX. stoljeća s naglim razvojem turizma višestruko je dobilo na vrijednosti te time postalo poželjan plijen različitih malverzanatima. Gruba procjena sadašnje vrijednosti nekretnina, prije svega zemljišta koja je ostala iza iseljenika je nekoliko milijardi eura.

U Dalmaciji je po općinama na stotine zemljišta koje su nekada napustili mještani koji su iz egzistencijalnih razloga iseljavali druge dijelove Hrvatske te u prekooceanske zemlje, najviše u Južnu Ameriku, SAD, Australiju...

Što se događalo s tim zemljištem u desetljećima nakon iseljavanja njegovih vlasnika nastojali smo doznati od pravnih stručnjaka, dužnosnika mjerodavnih institucija i onih koji su interesno povezani s tim nekretninama. Više na Business.hr